Neekološka rasvjetna tijela

Neekološka rasvjetna tijela

Neekološka rasvjetna tijela, a ona su ujedno i neučinkovita, su sva ona rasvjetna tijela kod kojih je plexi/staklena kugla ili polukugla, “izbačena” van kućišta rasvjetnog tijela, neovisno o njenom položaju u odnosu na samo kućište rasvjetnog tijela.

Ukoliko je rasvjetno tijelo postavljeno pod kutom (nepravilno) u odnosu naspram horizonta dolazi do isijavanja svjetlosti prema horizontu, odnosno prema nebu, što uzrokuje svjetlosno zagađenje. Suprotnom, u našim krajevima uvriježenom načinu postavljanja rasvjetnih tijela pod kutom od 30° ili više u odnosu naspram horizonta (zbog potreba boljeg osvjetljenja), valja istaknuti kako se kvalitetna osvijetljenost postiže isključivo uporabom odgovarajuće projektiranih reflektora, horizontalno postavljenih naspram horizonta.

Potpuno nezaštićena rasvjetna tijela emitiraju svjetlost u gotovo svim smjerovima, a iskoristivost emitirane svjetlosti za rasvjetljavanje željene površine (ulice) je svega 10-30%.

Za razliku od njih, ekološka rasvjetna tijela su isključivo zaštićena rasvjetna tijela (“full cut off”) koja oblikom tijela njihova reflektora, te pomicanjem sijalice (po vodilici unutar rasvjetnog tijela) omogućavaju i dodatne mogućnosti kontroliranja svjetlosne emisije. Također ovakva rasvjetna tijela s donje strane imaju ravno staklo, a jeftinije izvedbe su bez stakla.

Rasvjetna tijela postavljaju se horizontalno u odnosu na horizont i ona rasvjetljavaju samo ciljanu površinu, bez nepotrebnog emitiranja svjetlosti na strane i prema nebu. Značajne se uštede postižu na račun bolje energetske učinkovitosti (oko 30%) te jednostavnijeg, sigurnijeg i ekonomičnijeg održavanja.

Zbog neekološke rasvjete štetno i bespotrebno se gubi 30-40% električne energije namijenjene noćnoj, umjetnoj, rasvjeti. Troškovi eksploatacije ekoloških rasvjetnih tijela znatno su niži od takovih troškova kod neekoloških rasvjetnih tijela

Posljedice:

Direktno ili indirektno svjetlo negativno utječe na promatrača (neadekvatna akomodacija oka), vidljivost objekta promatranja (zvijezde blijede i nestaju zbog smanjenja kontrasta svjetlo-tama, detalji se gube ili postaju neprepoznatljivi, fon neba je posvijetljen) i instrumente za promatranje (snažno parazitsko svjetlo). Bezlična narančasto-crveno-bijela izmaglica (Sky glow) kao rezultat svjetlosnog zagađenja onemogućava promatranja nebeskih objekata (planeta, asteroida, meteora, kometa, maglina, galaktika..).

Pošto se ni životinje više ne mogu orijentirati po izmjeni dana i noći, one previše rade, a premalo se odmaraju pa se izmore i ugibaju. Kada se ptice selice sele u toplije krajeve, one se orijentiraju po zvijezdama, a budući da se zbog svjetlosnog zagađenja zvijezde više ne vide, ptice se izgube i ugibaju od hladnoće ili od gladi. Svjetlosno zagađenje loše djeluje i na psihu i metabolizam ljudi, uzrokuje poremećaje biokemijskih procesa u organizmu.

Mnoge životinje kao što su ptice selice ili morske kornjače orijentiraju se pomoću zvijezda ili mjeseca. Ptice se ne gnijezde u osvijetljenim područjima, selice gube orijentaciju bez zvjezdanog neba. Jarka svjetla ih zasljepljuju te se mnoge sudaraju s raznim građevinama. Godišnje više ptica strada zbog svjetlosnog zagađenja nego zbog ostalih ekoloških katastrofa. Mlade morske se kornjače pravac mora nalaze prema odbljesku mjeseca s površine mora.
Ako se u blizini nalazi javna rasvjeta, kreću prema njoj i završavaju pod kotačima ili kao plijen grabežljivaca. Kako je reprodukcijski ciklus nekih riba vezan uz obalu i utjecaj Mjeseca, umjetna “mjesečina” koju mi stvaramo osvjetljavanjem plićaka, smanjujemo ribi broj mrjestilišta, a ribarima se oduzima mogućnost opstanka.

 

Utjecaj na ljude:

U novije vrijeme sve se više pažnje poklanja utjecaju svjetlosnog zagađenja na ljudsko zdravlje. Istraživanja pokazuju da umjetna rasvjeta utječe i na ljude – dolazi do poremećaja sna, životnog ritma, a neke studije čak pokazuju i mogućnost hormonalnih poremećaja (posebice vezanih uz hormon melatonin, koji se lući noću dok spavamo), koji mogu uzrokovati razna oboljenja. Valja istaknuti da je ovo područje relativno novo i nedovoljno istraženo, ali dosadašnja istraživanja ipak ukazuju na određene negativne učinke svjetlosnog zagađenja na ljudsko zdravlje.

Suprotno uvriježenom razmišljanju kako je javna/privatna sigurnost noću veća u slučaju prisutnosti umjetne rasvjete, statistika i iskustva takovo, naslijeđeno, razmišljanje uvjerljivo demantiraju. Neadekvatna rasvjetna tijela, loš svjetlotehnički projekt, nepravilna montaža ulične/cestovne rasvjete svijetli učesnicima u prometu direktno u oči (poput dugih svjetala automobila iz suprotnog smjera), proizvodi snažno bliještanje (poput prejake svjetlosne zavjese), otežavajući pri tomu pravovremeno uočavanje drugih sudionika, prepreke ili opasnosti na cesti. (nemoguća adekvatna akomodacija očiju u kojoj vozač može prijeći i nekoliko stotina metara). Iako u našem “Zakonu o sigurnosti prometa” već petnaest godina stoji da rasvjeta uz prometnice mora biti zasjenjena (eng. “cut off”), stvarnost je drugačija. Dio svjetlosti zasljepljuje vozače direktno, a odbljesci sa mokre ceste i indirektno.

Rješenja:

Ako se pridržavamo nekih osnovnih pravila, svjetlosno zagađenje lako je spriječiti. Najbolji način da se spriječi svjetlosno zagađenje je, naravno, da se umjetno svjetlo (Neekološka rasvjetna tijela) uopće ne koristi ili se koristi u što manjem intenzitetu. Prije paljenja svjetla ili ugradnje novog svjetlosnog tijela treba razmisliti da li je ono uistinu potrebno.

Ako mu se dopusti ljudsko oko se može dobro prilagoditi na mrak, pa umjetno svjetlo možda nije ni potrebno. Neka svijetla su korisna samo u određenim situacijama. Na primjer, netko bi možda želio ugraditi vanjsko svjetlo da može ulaziti u kuću po noći ili da vidi mogućeg provalnika. Takva svjetla dobri su kandidati da se koriste sa detektorima pokreta.

Također treba prilagoditi rasvjetno tijelo konkretnoj zadaći zbog koje je postavljeno. Svako tijelo bi trebalo imati točno određenu zadaću, inače ne bi ga trebalo ni postavljati. Svrha svakog rasvjetnog tijela treba određivati koji se dizajn koristi. Da bi svjetlo služilo svrsi treba biti usmjereno direktno i samo prema tlu ili površini koju treba osvjetliti. Ne smije se dopustiti ometanje tuđeg posjeda svjetlošću.

Treba koristiti ekološka rasvjetna tijela jer samo potpuno zasjenjena (eng. “full cutoff”) rasvjetna tijela ne dozvoljavaju rasipanje svjetla u okoliš. Kod upotrebe drugačijih rasvjetnih tijela svjetlost pada i izvan područja koje želimo osvijetliti i time stvara svjetlosno zagađenje.