Svjetlosno zagađenje

Svjetlosno zagađenje

Svjetlosno zagađenje je svaka nepotrebna/nekorisna emisija umjetne svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga, spomenika, reklame…). Svako emitiranje umjetnog svjetla u područja gdje je ono nepotrebno ili neželjeno rezultira zagađenjem neba i okoline viškom svjetlosti odnosno nestankom noći.

Svjetlosno zagađenje je prepoznato kao rastući globalni problem, čije posljedice mogu biti vrlo teške – od narušavanja bioraznolikosti i poremećaja u ekološkom sustavu, preko sigurnosnih problema, prevelike potrošnje električne energije pa sve do utjecaja na ljudsko zdravlje.

Uzroci svjetlosnog zagađenja su:

  • neodgovarajući dizajn rasvjetnih tijela
  • nepravilna montaža rasvjetnih tijela

Brojna rasvjetna tijela su dizajnirana tako da svjetlost emitiraju u gotovo svim smjerovima. Time se svjetlost nepotrebno rasipa, umjesto da se usmjeri samo na površinu koju treba rasvijetliti. Takva rasvjetna tijela imaju plexi/staklenu kuglu ili polukuglu izbačenu izvan kućišta rasvjetnog tijela, a po izvedbi ih dijelimo na nezaštićena i poluzaštićena rasvjetna tijela.

Kvalitetna rasvjetljenost postiže se uporabom rasvjetnih tijela čiji je dizajn takav da usmjerava svjetlost na željenu površinu. Rasvjetna tijela potrebno je postaviti horizontalno u odnosu na horizont!

Nesmetana i jasna izmjena dana i noći temeljna je odrednica čitavog ekosustava. Zbog svjetlosnog onečišćenja dolazi do poremećaja u prirodnim ciklusima – noći nestaju, a dan postaje neizdrživo dug, zbog čega noćne životinje nemaju dovoljno vremena za hranjenje, dnevne životinje nemaju dovoljno vremena za odmor, previše svjetla izaziva dezorijentaciju, gubitak staništa…

Osim toga, uporaba rasvjetnih tijela koja nepotrebno rasipaju svjetlost je najčešće energetski izrazito neučinkovita – potrošnja električne energije je nepotrebno velika, a samim tim se povećavaju novčani izdaci kao i negativni učinci po okoliš.

Istraživanja pokazuju da umjetna rasvjeta utječe i na ljude – dolazi do poremećaja sna, životnog ritma, a neke studije čak pokazuju i mogućnost hormonalnih poremećaja (posebice vezanih uz hormon melatonin, koji se lući noću dok spavamo), koji mogu uzrokovati razna oboljenja.